U javnosti Bosne i Hercegovine uvriježeno je mišljenje da je naša zemlja prilično zadužena te da, ako nije siromašna, onda zasigurno ne spada među naročito bogate države.
Istovremeno, često se može čuti da su bosanskohercegovački privrednici izuzetno snalažljivi i otporni te da uspješno odgovaraju na brojne poslovne i administrativne izazove. Značajan broj njih svoje proizvode plasira gotovo isključivo na zahtjevno tržište Evropske unije.U Bosni i Hercegovini ne postoji registar milionera. Ne postoji institucija koja mjeri neto imovinu građana, niti porez na bogatstvo koji bi takve podatke evidentirao.
Svi znaju koji se bosanskohercegovački grad naziva „gradom milionera“. Međutim, gotovo niko ne zna odakle potiče ta brojka. Podaci koji zaista postoje pričaju mnogo uvjerljiviju priču od bilo koje procjene.
Svake godine, negdje oko aprila, kroz domaće medije prođe ista vijest u različitim varijantama: u ovom gradu ima više milionera nego u Berlinu, ili je riječ o gradu u kojem je svako dijete potencijalni milioner. Naslovi se razlikuju, izvor ostaje isti, a brojka putuje od portala do portala sve dok od procjene ne postane navodna činjenica.
Međutim, takva činjenica ne postoji.
U Bosni i Hercegovini nema registra milionera, nema institucije koja prati neto imovinu građana, niti postoji dokument iz kojeg bi se moglo zaključiti koliko ljudi u Tešnju, Živinicama ili nekom drugom gradu posjeduje imovinu vrijednu više od milion konvertibilnih maraka. Sve što se može pronaći jesu procjene, a njihova vrijednost jednaka je pouzdanosti pretpostavki na kojima se zasnivaju.
Zato pitanje treba postaviti drugačije: ne gdje živi najviše milionera, nego koji mali bosanskohercegovački grad stvara najviše kapitala po stanovniku i koliko se to uopće može precizno izmjeriti.
Trag vodi do jedne izjave.
Samir Vildić, predsjednik Upravnog odbora Fondacije poduzetnika u BiH, izjavio je za BiznisInfo.ba da u Živinicama živi više od 150 milionera te da taj grad, prema broju stanovnika, po broju milionera nadmašuje Berlin, a nalazi se približno na nivou Kelna. Prema istom izvoru, Kakanj ima više od 40 milionera.
Vildić je objasnio i razlog zbog kojeg je iznio ove procjene. Želio je skrenuti pažnju javnosti, posebno mladih ljudi, na činjenicu da u Bosni i Hercegovini postoji značajan kapital spreman za ulaganja. To je legitimna namjera koja ne zaslužuje omalovažavanje. Međutim, poruka i podatak nisu isto, a metodologija na kojoj se procjena zasniva nikada nije javno predstavljena.
Ono što se moglo provjeriti jeste svojevrsni pokazatelj iz kojeg je izvedena ova procjena. U Živinicama je 2022. godine poslovalo 110 kompanija s godišnjim prihodima većim od milion KM, dok ih je 2023. godine bilo 117. Iz toga je izveden zaključak da broj milionera mora biti veći od 150, jer pojedine firme imaju više suvlasnika, a bogatstvo se ne stječe isključivo kroz vlasništvo nad kompanijama.
Takav zaključak ima određenu logiku, ali se zasniva na nekoliko pretpostavki, od kojih svaka ostavlja prostor za grešku.
Prije svega, prihod nije isto što i imovina. Kompanija koja godišnje ostvari prihod od milion maraka ne mora vrijediti milion maraka. Njena vrijednost zavisi od imovine, obaveza, kapitala i ostvarene dobiti. S druge strane, kompanija s manjim prometom može vrijediti znatno više od milion maraka.
Dobar primjer su distributeri goriva. Hifa-Oil iz Tešnja, Holdina, G-Petrol i druge slične kompanije ostvaruju prihode veće od 370 miliona KM, dok im se profitne marže najčešće kreću između jednog i tri posto.
rugi problem jeste činjenica da sjedište kompanije nije nužno i mjesto stanovanja njenog vlasnika. Brojni poduzetnici iz Tešnja svoje su kompanije registrovali u Sarajevu, Mostaru ili drugim gradovima. Hifa-Petrol jedan je od najpoznatijih primjera. Zbog toga statistika zasnovana na sjedištu kompanije često „seli“ bogatstvo iz manjih sredina u administrativne centre, prenosi depo.ba .
Treći problem odnosi se na broj stanovnika. Većina analiza koristi podatke iz popisa stanovništva iz 2013. godine. U međuvremenu su se demografske okolnosti značajno promijenile. Živinice su rasle, dok je dio hercegovačkih gradova bilježio odlazak stanovništva. Zbog toga se rezultati dobiveni na osnovu zastarjelih podataka moraju uzimati s određenom rezervom.
Ako se umjesto procjena broja milionera posmatraju podaci koji se zaista evidentiraju, odnosno prihodi kompanija, slika postaje mnogo jasnija.
Tokom 2024. godine u Tešnju su poslovale 143 kompanije s prihodima većim od milion KM. Četiri od njih ostvarile su prihode veće od 100 miliona KM: Hifa-Oil, Madi, AS i Mann+Hummel BA.
Široki Brijeg imao je 134 kompanije s prihodima većim od milion KM, ali čak sedam firmi s više od 100 miliona KM prihoda: TT Kabeli, FEAL, MCI, Lukas TP Nakić, Mepas, Nameks i Bernina.
Kada se broj uspješnih kompanija posmatra u odnosu na broj stanovnika, poredak se mijenja. Uz prethodno navedena metodološka ograničenja, Tešanj prednjači po ukupnom broju uspješnih firmi, dok Široki Brijeg prednjači po njihovoj koncentraciji.
Sve navedeno i dalje se svodi na brojanje kompanija. Ipak, najjači argument predstavljaju zvanični finansijski izvještaji.
Prema pregledu poslovanja privrednih društava u Federaciji BiH za 2025. godinu, 539 privrednih društava sa sjedištem u Širokom Brijegu ostvarilo je ukupno 2,777 milijardi KM prihoda. Ukupan rezultat poslovanja, nakon uračunatih gubitaka, iznosio je približno 226,6 miliona KM.
Istovremeno su privredna društva na području cijele Federacije BiH ostvarila oko 79,26 milijardi KM prihoda i približno 4,9 milijardi KM ukupnog rezultata poslovanja.
Jednostavnije rečeno, kompanije iz Širokog Brijega ostvarile su oko 4,6 posto ukupnog poslovnog rezultata Federacije BiH, iako stanovnici tog grada čine svega 1,36 posto stanovništva Federacije.
To znači da Široki Brijeg generira gotovo tri i po puta više poslovnog rezultata nego što bi se moglo očekivati prema njegovom udjelu u ukupnom broju stanovnika. To nije procjena niti proizvoljna tvrdnja, već pokazatelj zasnovan na zvaničnim finansijskim izvještajima.
Sličnu sliku daje i fiskalni promet. U prvih šest mjeseci 2026. godine na području Širokog Brijega preko fiskalnih uređaja evidentirano je više od 1,11 milijardi KM prometa, u poređenju s oko 1,04 milijarde KM u istom periodu prethodne godine. Po ukupnom fiskalnom prometu ovaj grad zauzima osmo mjesto u Federaciji BiH, iako ima približno 30.000 stanovnika.
Važno je naglasiti da Široki Brijeg nije izolovan primjer, nego dio šire privredne cjeline.
Široki Brijeg, Grude, Posušje i Ljubuški često se zajednički nazivaju „dolinom milionera“. Posmatrano izvana, ta područja ne odaju utisak izrazito razvijenih ekonomskih centara. Međutim, finansijski izvještaji pokazuju sasvim drugačiju sliku.
TT Kabeli iz Širokog Brijega, vodeći proizvođač niskonaponskih kablova u vlasništvu porodice Kožul, ostvarili su 357,4 miliona KM prihoda i 17,5 miliona KM dobiti. Violeta iz Gruda, u vlasništvu Petra Ćorluke, najveća je kompanija u tom gradu. Vokel iz Posušja, u vlasništvu Radice Lončar, ostvario je 113,3 miliona KM prihoda i 12,2 miliona KM dobiti. Bernina, u vlasništvu Ivana Hrkaća, prvi put je premašila prihod od 100 miliona KM, ostvarivši 114,7 miliona KM.
Stoga se privredna snaga ovog područja ne može ocjenjivati isključivo kroz podatke jednog grada.
Bilo bi nepravedno zanemariti Živinice samo zato što je najčešće spominjana procjena o broju milionera nedovoljno potkrijepljena činjenicama.
Ovaj grad raspolaže podatkom koji ne zavisi ni od čije procjene. Vrijednost izvoza porasla je sa približno 38 miliona KM u 2013. godini na oko 380 miliona KM u 2023. godini, što predstavlja desetostruko povećanje za deset godina.
Riječ je o mjerljivom pokazatelju zasnovanom na carinskim evidencijama, koji jasno govori o dinamici privrednog razvoja. Industrijska zona Ciljuge okupila je domaće i strane investitore, uključujući kompanije iz Austrije i Njemačke.
Živinice možda nisu grad s najviše kapitala po stanovniku, ali su vjerovatno među gradovima koji kapital najbrže stvaraju.
Dakle, može se konstatovati da:
-Po koncentraciji kompanija s milionskim prihodima prednjači Široki Brijeg.
– Po ukupnom broju takvih kompanija vodeći je Tešanj, a njegova bi prednost vjerovatno bila još izraženija kada bi se uračunale firme koje su Tešnjaci registrovali izvan grada.
-Po udjelu u privredi Federacije BiH u odnosu na udio u stanovništvu, najuvjerljivije rezultate ostvaruje Široki Brijeg.
– Po stopi rasta i privrednoj dinamici ističu se Živinice.
Stoga se odgovor na pitanje o „gradu milionera“ ne može svesti na jednu brojku niti na jedan grad. Ono što se sa sigurnošću može reći jeste da Tešanj, Široki Brijeg i Živinice predstavljaju tri najzanimljivija primjera uspješnog lokalnog ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini.