Dana 09.09.1993.godine održana je vanredna tematska sjednica Skupštine opštine Cazin koja je zazvana na zahtjev 10 odbornika ,a na kojoj je razmatrana trenutna političko bezbjednosna situacija koja je bila narušena pokretanje inicijative ratnog zločinca Fikreta Abdića za formiranje tzv.Autonomne pokrajine zapadna Bosna.
Iz poziva za ovu sjednicu je uočljivo da je politička situacija na općini Cazin se usložnila netransparetnim radom aktuelnog političkog rukovodstva SO-e zbog čega su odbornici tražili njegovu smjenu.Već ranije na Vanrednoj sjednici od 21.07.1993.zbog zahtjeva za razmatranje političke situacije vezano za aktivnosti na sakupljanju potpisa o formiranju APZB došlo je do raskola unutar odbornika kada je dio odbornika napustio ovu sjednicu.Može se reći da je već tada došlo do političke podjele grupe odbornika koji su bili patriotski opredjeljeni i grupe odbornika koji su se stavili na stranu Fikreta Abdića.
Blokada okruga je prozrokovala nestašicu osnovnih namirnica i potreba građana na području općine Cazin, dok je u Velikoj Kladuši cvijetala trgovina sa izobiljem svih vrsta životnih potreba.Uz ovo još obećanje da nakon formiranja APZB neće biti borbenih dejstava i blokada je ustvari i zavaralo veliki dio stanovništva općine Cazin i okruga. Stanovništvo nije bilo svjesno da je ovaj scenarij davno pripremljen od strane agresora.
Na ovoj sjednici od 09.09.1993. uglavnom se je vodila rasprava oko sakupljanja potpisa za inicijativu o formiranje autonomne pokrajine.Već na toj sjednici je bilo jasno koji odbornici su na strani Fikreta Abdića ,a koji su za poštivanje Ustava i državnosti BiH.Odluka Skupštine je bila osuda čina prikupljanja potpisa i ideje o osnivanja bilo kakve autonomije što bi bilo nepoštivanje državnosti i ustavnosti RBiH.
Zaključke donesene na ovoj sjednici Skupštine nije imao ko provesti u djelo, jer je Okružna skupština u Bihaću već ranije 12.09.1993.izglasala odluku o prihvatanju inicijative Fikreta Abdića i dala nalog svim općinama da isto urade.Ovakav stav Okružne skupštine je tek usložnio situaciju na području slobodnog okruga.
Slijed ovih događanja je održavanje istorijske sjednice Skupštine opštine Cazin
od 13/14.09.1993. koja se je održala u tvornici kartona i ambalaže Incel na kojoj je veći dio odbornika Skupštine opštine Cazin uz svestranu podršku rukovodstva 5.korpusa Armije BiH na čelu sa generalom Ramizom Drekovićem i generalom (r) Sedić Mirsadom koji su bili prisutni na ovoj sjednici i predstavnika Mjesnih zajednica , odbacili formiranje APZB i ostali na liniji državnosti ,nedjeljivosti i poštivanju Ustava BiH.
Ova Sjednica Skupštine općine Cazin i njena Odluka je bila presudna za odbranu ovih prostora jer jedan dio političke elite općine Cazina i Bihaća se je već bio stavio na stranu APZB i otišao u Veliku Kladušu odakle su propagandno djelovali na stanovnike općine Cazin i ujedno bila jedina odluka jedne općine opkoljnog okruga Bihać koja je jasno i glasno odbacila ideju Fikreta Abdića,dala na znanje da stoji na braniku cjelovitosti i nedjeljivosti BiH i očuvanju njenog Ustava.
Od upunog broja pristutnih odbornika općine Cazin slijedeći odbornici su jasno i javno rekli ne autonomiji i to : Alagić Rafin, Babić Huse , Begić Bećir, Beganović Izet, Družanović Hase , Duraković Munir, Đogić Hazim, Hairlahović Husein, Hadžalić Mehmed, Hadžić Abdaga, Hodžić Ago ,Hatić Husein, Huskić Muhamed, Kauković Derviš, Kapić Halil , Kovačević Fikret , Ljubijankić Ibrahim , Ljubijankić Zuhdija ,
Ljubijankić Šefik , Malkoč Ahmet , Memić Suljan , Memić Muhamed ,Muharemović Ismet , Muranović Munib, Muhić Hamdija ,Pajić Remzo ,Pjanić Asim , Prošić Ibrahim , Ružnić Ramiz , Sagrković Husein, Samardžić Nurija , Samardžić Husein , Selimović Muhamed , Topić Alaga , Toromanović Jusuf, Rasim Pandžić ,Budimlić Ćazim i Beganović Muhamed Begi.
Na ovoj istorijski značajnoj sjednici SO-e Cazin bili su prisutni i predsjednici Mjesnih zajednica koji su svojim učešćem i diskusijama dali apsolutnu podršku stavu odbornika jer su predstavljali narod koji je svojim izborom 1990.godina dao odbornicima legitimitet da ih predstavljaju. Od ukupno 19 Mjesnih zajednica jedan dio predsjednika su bili u isto vrijeme i odbornici ,koji su gore istaknuti, a ovdje će se navesti oni koji su bili samo predsjednici Mjesnih zajednica :Muhamdagić Muhamed ,Samaržić Đulaga, Nadarević Husnija, Đogić Redžo, Dolić Senad , Hadžalić Hasan , Mujagić Remzija , Redžić Hasan , Bajrić Sead ,Redžić Medo i Kličić Safet.
(Izvor:Monografija 5.Korpusa armije BiH)