Prije deset godina kompanija Mikro+Polo iz Maribora uvela je opciju neograničenog plaćenog odmora. Na to su se odlučili zbog uvjerenja da se “rad prilagođava životu, a ne obrnuto”. Rezultati ovog aranžmana su veoma ohrabrujući, navode u kompaniji, u kojoj zaposleni u prosjeku koriste samo dva dana godišnjeg odmora više nego što im po zakonu pripada.
Neograničeni plaćeni godišnji odmor za većinu zaposlenih možda zvuči kao bajka, ali je zaista uveden prije deset godina u mariborskom preduzeću Mikro+Polo. Na ovakav aranžman odlučili su se zbog uvjerenja da se rad prilagođava životu, a ne obrnuto, objašnjavaju iz kompanije.
U slučaju neograničenog plaćenog odsustva, radi se o sistemu međusobne zamjene. Zaposleni se međusobno dogovaraju koliko odsustva i koliko dugo mogu priuštiti da posao ne trpi. „Na ovaj način se gradi povjerenje, međuljudski odnosi i individualna odgovornost“, dodaju.
Zaposleni u Mikro+Polu u prosjeku koriste dva dana godišnjeg odmora više nego što im po zakonu pripada. Primijetili su da mlađi zaposleni uzimaju znatno više godišnjih odmora nego što im po zakonu pripada, dok starije kolege često uzimaju znatno manje dana. Istovremeno, kompanija naglašava da zaposleni ne koriste sistem.
Kako za N1 kaže Dejan Hojnik, koji je u kompaniji zadužen za digitalno poslovanje, neograničen plaćeni odmor je lično jedna od najvažnijih pogodnosti koju imaju u kompaniji. Istovremeno, prije svega naglašava fleksibilnost. “Sam osjećaj da ne morate preračunavati koliko dana odmora imate na raspolaganju na početku godine, i pazite da ga pametno iskoristite, a pritom ostavljate dan ili dva za nepredviđene situacije, je izvanredan”, dodaje.
Na prethodnim poslovima je primetio da većina zaposlenih želi da ode na odmor u isto vreme, odnosno kada se može kombinovati sa praznicima ili slobodnim danima. “Ovdje je raspodjela izostanaka ljubaznija, jer pojedinac ne mora da vodi računa da li će imati pet dana godišnjeg odmora u komadu ili samo tri, a dva će ‘profitirati’ na račun praznika”, Hojnik. ilustruje.
Istovremeno, priznaje da je u ovom aranžmanu, naravno, važna lična odgovornost. “Svjesni ste da se posao mora obavljati redovno čak i kada ste odsutni”, kaže on.
Nakon deset godina ovakvog aranžmana, rezultate u kompaniji opisuju kao veoma ohrabrujuće, jer ističu da su pripadnost zaposlenih i osjećaj odgovornosti značajno porasli. „Zadovoljan radnik je produktivan radnik. Naše iskustvo pokazuje da takva sloboda i fleksibilnost dovode do veće produktivnosti i boljeg balansa između posla i privatnog života. Da aranžman nije funkcionisao, ne bismo ga odavno imali“, dodaju iz Mikro+Polo.
Šta kaže zakon?
Zakon o radnim odnosima garantuje pravo na minimalni godišnji odmor u svakoj kalendarskoj godini. To ne može biti kraće od četiri sedmice, bez obzira da li zaposleni radi puno ili nepuno radno vrijeme.
Minimalni broj dana godišnjeg odmora zavisi od rasporeda radnih dana u sedmici. Tako zaposleni čija je radna obaveza raspoređena na pet radnih dana u sedmici ima 20 dana minimalnog godišnjeg odmora, a zaposleni koji radi šest dana u sedmici ima 24 dana minimalnog godišnjeg odmora.
Zakon o radnim odnosima precizira i slučajeve ličnih okolnosti na osnovu kojih zaposleni ima pravo na dodatne dane godišnjeg odmora – status starijeg radnika, invalida rada, radnika sa najmanje 60% tjelesnog invaliditeta, radnik koji brine i štiti dijete kojem je potrebna posebna njega i njega i radnik sa djetetom do petnaeste godine života.
Zaposleni koji je u radnom odnosu cijelu kalendarsku godinu ima pravo na cijeli godišnji odmor. Međutim, ako nije u radnom odnosu cijelu kalendarsku godinu, ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora za svaki mjesec rada.
Zakonom je propisan samo minimalni broj dana godišnjeg odmora, a više od toga je određeno ugovorima o radu, internim aktima poslodavca, drugim zakonima ili kolektivnim ugovorima.