Vrhpolje je smješteno na obalama dvije rijeke, s desne strane rijeka Sana a s lijeve Sanica. Sanica se ulijeva u Sanu u Sastavcima (Vrhpoljsko polje). Vrhpoljsko polje se prostire duž rijeke Sane od Donjeg Kamička pa sve do Sastavaka.
Prije rata 1992. godine polja su bila obrađivana, naizmjenično se je sijala pšenica i kukuruz, jeseni je služilo za pašu.
Vrhpolje je obkoljeno selima; sa istoka Ilidža i Kozica, sa sjevera Tomina i Kljevci, cijelom zapadnom stranom proteze se selo Hrustovo dok na južnoj strani selo graniči sa selima Gornji i Donji Kamičak.
Na jugoistoku sela uzdiše se brdo Stražbanica, dok je na zapadnoj strani Galaja.
Stanovnici Vrhpolja su Bošnjaci, islamske vjeroispovjesti.
Vrhpolje je smješteno 14 km sjeveroistočno od Sanskog Mosta. Prije agresije na BIH Vrhpolje je imalo oko 1200 stanovnika, dok je danas taj broj sveden ona oko 1000 jer je u toku rata smrtno stradao veliki broj stanovnika, o čemu svjedoći i šehidsko mezarje u Vrhpolju.
Prva džamija u Vrhpolju sagrađena je 1938. godine a svečano otvorena tek 1958 jer je 2.svjetski rat omeo njeno otvaranje. U upotrebi je bila do 1990. godine kada je na istoj lokaciji sagrađena nova džamija, čije se otvaranje pripremalo za 1992. godinu, što je agresija na BIH spriječila. Agresor je srušio još neotvorenju džamiju 1992 godine, da bi nova bila utemeljena poslije rata i svečano otvorena 22.7.2000. godine. Veliki broj stanovnika došlo je na otvor Džamije iz okolnih krajeva kao iz Gračenice, Banja Luke, Bos.Novog, Sarajeva, Bihaća, Cazina te mnogih drugih krajeva iz BIH kao i gostiju iz Arapskih zemalja. Prvi imam u ovom džematu, prema sjećaju džematlija, bio je Samed ef. Omanović. Slijedili su ga Adem ef. Mrahorović, Asim ef. Hasanbegović, Emir ef. Seferović, te aktuelni imam džemata Enes ef. Pašalić.
U Vrhpolje se svake godine prvu subotu u junu održava manifestacija dani otpora 1992. pod nazivom “Galaja 1992”.
15.4.1992 u Vrhpolju je izvršena smotra jedinice teritorijane odbrane Vrhpolje. Na smotri je bilo oko 300 naoružanih boraca, jedinicom je komandovao rahmetli Arif Hukanović.
14. i 15. 5.1992. došlo je do prvog sukoba. Vrhpoljske snage raspoređene oko škole pružile su neočekivano jak otpor agresoru i neprijatelj je bio primoran da se povuče. Naneseni su mu gubici u živoj sili i pretpostavka je da je u toj borbi izbačeno desetak neprijateljskih vojnika.
27.5.1992. novoformirani Ključko-Sanski bataljon pod komandom Amira Avdića i njegovog zamjenika Arifa Hukanovića blokirali su putni pravac Sanski Most- Ključ na ulazu u selo Gornji Ramići. Blokadu su izvršili Vrhpoljčani pod komandom Arifa i Ifeta Hukanovića.
3.6.1992.neprijatelj je počeo napad na Ključko- Sanski bataljon s ciljem da uništi bilo kakav vid otpora na ovim prostorima. U njemu su učestovali kompletni sastavi 6 Sanske, Ključke i Petrovačke brigade. Dio Ključko-Sanske jedinice sa oko 150 boraca je raspoređen na dijelu šume Galaja, dok je drugi dio sa oko 50 boraca držao pravac u kanjonu rijeke Sanica.
Četnici su Vrhpoljske civile (ženu, djecu, starije osobe) koristili za živi štit, ali Vrhpoljčani sa otporom nisu prestajali i ako su ti njihovi metci letjeli preko glava njihovih najmilijih.
Borci koji su kontrolirali Galaju opkolili su i zarobili 40 neprijateljskih vojnika i petoricu oficira. Nakon dugotrajnih pregovora sa neprijatljem, (odma su tražili kukavički da pregovaraju) koji su trajali oko 24 sata, dogovoreno je da neprijatelj obezbjedi prevoz i slobodan put do slobodnih Bihačkih teriotorija s tim da bi naši borci oslobodili njihove zarobljene vojnike.
Do razmjene je došlo na platou Grabeža, u Bihać su ušla 144 Sanjana i Ključana koji su se odmah pridružili braniocima Cazinske Krajine. Na žalost zbog brzine pokreta na kome je insistirao neprijatelj a i zbog ne mogučnosti uspostava kontakta sa dijelom jedinice koja je obezbjedjivala kanjon rijeke Sanice, dio jedinice je otišao, a dio jedinice ostao pod komandom Arifa Hukanovića da se bori.
Više puta su civili iz Vrhpolja korišteni neprijatelju za živi štit.
Prilikom oslobađana 1995 godine četnici kako bi usporili napredak Armije BIH prema Sanskom Mostu minirali most u Vrhpolju, na rijeci Sani između Tomine i Vrhpolja. To im nije uspjelo. Baš na tom mostu je 2006. godine snimit kratki igrani film pod nazivom “Most”. Film je inspirisan istinitim događajima iz proteklog rata, kada se na mostu u ljeto 1992 desio zloćin nad oko 100 civila iz sela Vrhpolja i Hrustova. Na ideju snimanja ovog filma došao je Haris Bilajbegović koji se bavi filmskom umjetnošću.
Film “Most” https://www.youtube.com/watch?v=vGfjjeBpFiM
Borci u oslobođenom Vrhpolju 1995. godine https://youtu.be/-n-jlAM3BTU
Mnogo toga možete vidjeti lijepog u Vrhpolju kao i nekoliko spomen obilježja borcima iz proteklog rata po Vrhpolju, a od nedavno i spomen obilježje poginulim borcima Armije RBiH i civilnim žrtvama rata iz Vrhpolja.
Svake godine prvu subotu u junu se održava manifestacija “Galaja 1992”, pa eto dođite i saznajte još mnogo toga o herojima iz Vrhpolja te okolnih mjesta koji su se pridružili 1992 Vrhpoljčanima u borbama, obiđite spomen sobu sa slikama naših najmilijih koji svoje živote ugradiše u temelje BIH, obiđite spomen obilježja, prisustujte historijskom času o Galaji 1992…
Spomen soba u Galaji.
Husein Buljubašić svome Vrhpolju
ALLAHOVA ZEMLJA
Bosna je Allahova zemlja
i na njoj njiva mojih prapradjedova,
nama u emanet dana.
Kroz tu njivu blagodat još teče,
ljekovita bila i po tome dobi ime Sana.
A samo se stara nana njome abdestila,
kad bi na njivi namaski vakat dočekala.
Umij se sine, znala je reći,
ruke i noge svoje operi,
obavi salat, on grijehe pere,
jer namaz, to je stub naše vjere.
I onda zatim vremena prođe,
kojeg se danas sa dovom sjećam,
Sveta nam se krv proli niz Sanu,
kad su, ono, na Vrhpoljskom mostu
pucali u grudi starcu
i ubili više mladića u jednom danu.
Bistra je opet Sana, k´o šehidska krv čista,
i njiva naša k´o nekad miriše,
i džamija na njoj još veća i ljepša, blista.
Eh, majko moja, za sina šehida,
presudit će dragi Bog,
između nas i onih koji su bez stida.
TEKST: HUSEIN BULJUBAŠIĆ
