Stručnjak za saobraćaj naglašava da se značaj putne infrastrukture ne ogleda samo u povezivanju s većim gradovima, već da ona služi za razvoj biznisa i turizma, ističući potrebu za kvalitetnijim saobraćajnim vezama sa susjednim zemljama poput Crne Gore, Srbije ili Hrvatske.
“Bosnu i Hercegovinu moramo spojiti sa zapadnim Balkanom, jer su to zemlje na koje se oslanjamo i s kojim imamo trgovinsku razmjenu”, istakao je.
“Ekonomija se ne može razvijati bez dobrog transporta i transportne infrastrukture. Jedno bez drugog ne može i završena priča. Svi pričamo o razvoju ekonomije, a ona umire zbog neznanja, nebitno koji je nivo vlasti u pitanju”, naglašava profesor Lindov.
On upozorava da putevi u BiH ugrožavaju sigurnost ljudi te da ćemo u takvim uslovima stalno biti primoravani na privremeno zatvaranje određenih dionica. Kao jedan od primjera, navodi magistralnu cestu Tuzla – Bijeljina, gdje je došlo do odrona zemljišta koje je uzrokovalo veliko oštećenje.
” Očigledno je da se ovaj odron mogao predvidjeti. Putovao sam tom cestom, i laiku bi bilo jasno da će ozbiljnije kiše i poplave nanijeti oštećenja jer cesta nije adekvatno zaštićena, a sistem odvodnje nije pravilno izveden”, tvrdi Lindov.
Magistralni putevi
Također je upozorio na probleme klizišta i obrušavanja stijena prisutnih na nekim od najvažnijih magistralnih puteva u BiH, navodeći primjere čestih obrušavanja na putu Jablanica – Prozor, pogotovo nakon kiša, gdje odroni često usporavaju saobraćaj, te na odron koji je nedavno blokirao dionicu magistralnog puta Banjaluka – Jajce u mjestu Dabrac.
“To su neki od naših najjačih putnih pravaca”, istakao je, dodajući da većina izgrađenih puteva, kojih je do sada u BiH napravljeno veoma malo, počinje propadati nakon samo nekoliko godina, a glavni razlog zašto je to tako Lindov vidi u skraćivanju procedura i nepoštivanju standarda u izgradnji i održavanju.
Između ostalog, on podsjeća na činjenicu da je BiH jedina zemlja sa dvije akcize na gorivo namijenjene izgradnji autoputeva te da građani BiH izdvajaju ogromna sredstva za izgradnju i održavanje puteva.
“Zbog toga je nemoguće da se bar magistralne ceste nisu mogle adekvatno sanirati i zaštititi od propadanja”, ističe Fenin sagovornik.
Kamere za mjerenje brzine
Također, navodi da, za razliku od loše putne infrastrukture, kamere za mjerenje brzine funkcioniraju efikasno, ističući da će se vjerovatno postavljati na gotovo svakom kilometru.
“Sada vozače na putu prema Krajini dočekuje i po 15 kamera, to odlično funkcionira, dok nam putevi propadaju. Izgleda da je prioritet punjenje budžeta, a ne sigurnost i kvalitet infrastrukture.
Ne znam kako neko očekuje napredak ako je ekonomija, iako svima važna, nedovoljno u fokusu. Bez razvijene ekonomije nema ni stabilnog punjenja budžeta”, zaključio je Lindov.