Digitalne prevare postaju sve sofisticiranije, a građani Bosne i Hercegovine sve su češće meta prevaranata koji putem SMS poruka, e-mailova i lažnih internet stranica pokušavaju doći do njihovih ličnih i bankovnih podataka.
Iz Udruženja banaka Bosne i Hercegovine upozoravaju da prevaranti koriste poruke koje izgledaju kao službena komunikacija banaka, kako bi korisnike naveli da kliknu na lažne linkove i unesu osjetljive podatke.
Najčešće se od građana traži hitno ažuriranje mobilne aplikacije, potvrda identiteta ili unos podataka kako bi se, navodno, izbjegla blokada računa ili prekid određene usluge.
Nakon otvaranja takvih linkova korisnici mogu biti preusmjereni na lažne stranice koje izgledom podsjećaju na službene stranice banaka, gdje se od njih traže podaci s platne kartice, broj telefona ili jednokratni sigurnosni kodovi.
Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica upozorio je da banke nikada na ovaj način ne traže povjerljive informacije od svojih klijenata.
– Banke nikada od klijenata ne traže PIN broj kartice, CVV/CVC sigurnosni kod, jednokratne autorizacijske kodove ili druge povjerljive podatke putem SMS-a, e-maila, telefonskog poziva, društvenih mreža ili linkova dostavljenih u porukama. Ako korisnik primi takav zahtjev, treba ga smatrati pokušajem prevare i odmah kontaktirati svoju banku putem službenih kanala – poručio je Ražanica.
Građanima se savjetuje da budu posebno oprezni s porukama koje stvaraju osjećaj hitnosti, prijete blokadom računa ili traže da odmah unesu svoje podatke. Također, preporučuje se da uvijek provjere adresu pošiljaoca i internet adresu stranice prije nego što ostave bilo kakve informacije.
U slučaju da su već otvorili sumnjivi link ili podijelili osjetljive podatke, iz Udruženja banaka preporučuju da odmah kontaktiraju svoju banku kako bi zaštitili račun i spriječili eventualnu zloupotrebu.
Ražanica naglašava da banke kontinuirano ulažu u sigurnost svojih sistema i razvoj tehnologija za otkrivanje prevara, ali podsjeća da sigurnost u velikoj mjeri zavisi i od opreza samih korisnika.
Osim lažnih bankarskih poruka, građani BiH posljednjih godina suočavaju se i s drugim oblicima internet prevara. Među najčešćima su prevare s X-bonovima, u kojima se prevaranti predstavljaju kao prijatelji ili rodbina i traže kupovinu bona, zatim romantične prevare putem društvenih mreža, kao i telefonske prevare usmjerene prema starijim osobama.
Zajedničko svim ovim prevarama jeste pokušaj stvaranja osjećaja hitnosti i iskorištavanje povjerenja žrtava. Upravo zato stručnjaci savjetuju da građani nikada ne šalju novac, sigurnosne kodove niti lične podatke prije nego što provjere s kim zaista komuniciraju.
(Crna hronika)