Godišnji odmor u Bosni i Hercegovini za mnoge ljude iz dijaspore više nije odmor koji se podrazumijeva. Povratak kući, susreti s porodicom i prijateljima, nekoliko dana na moru, restorani, izlasci, pokloni i putni troškovi mogu za nekoliko sedmica napraviti račun od nekoliko hiljada eura.
Posebno se o tome govori među građanima Bosne i Hercegovine koji žive u Njemačkoj, Austriji i drugim evropskim zemljama. Iako se često smatra da ljudi koji rade u inozemstvu tokom odmora mogu trošiti bez mnogo razmišljanja, mnogi danas pažljivije planiraju svaki trošak.
Jedan od razloga je činjenica da se troškovi pojavljuju na svakom koraku. Već samo putovanje do BiH uključuje gorivo, putarine, eventualno noćenje, a za porodicu koja putuje automobilom trošak puta može biti značajan. Kada stignu u domovinu, slijede svakodnevna kupovina, restorani, druženja, pokloni, odlasci na more i različite porodične obaveze.
Za četveročlanu porodicu koja u BiH provede nekoliko sedmica, ukupni račun tako lako može doseći 3.000, 4.000 ili čak 5.000 eura, posebno ako porodica tokom odmora putuje, boravi u hotelima ili apartmanima i često jede u restoranima.
„Kod kuće smo, a trošimo više nego u Njemačkoj“
Upravo je odnos cijena jedna od tema koja najviše iznenađuje dijasporu. Mnogi očekuju da će svakodnevni život u BiH tokom odmora biti znatno jeftiniji nego u zemljama Zapadne Evrope. Međutim, razlika u pojedinim kategorijama proizvoda danas nije velika, a neke stvari mogu biti i skuplje.
Posebno se porede cijene hrane, kozmetike, kućne hemije i proizvoda poznatih brendova. Njemački diskonti često imaju velike akcije, dok kupci u BiH iste proizvode u pojedinim slučajevima plaćaju znatno više.
Zbog toga se stvara neobična situacija: osoba koja tokom godine u Njemačkoj pažljivo prati akcije i vodi računa o kućnom budžetu, tokom nekoliko sedmica odmora u BiH može potrošiti iznos koji joj značajno poremeti mjesečne planove.
Najveći trošak nije uvijek ono što prvo primijetimo
Kada se govori o skupom godišnjem odmoru, najčešće se spominju restorani i smještaj. Međutim, novac često „nestaje“ kroz desetine manjih troškova.
Kafa, ručak, večera, sladoled za djecu, kupovina poklona, odlazak na izlet, gorivo, parking, putarine, ulaznice, odjeća i svakodnevna kupovina – pojedinačno ne izgledaju kao veliki izdaci.
Ali kada se saberu za tri ili četiri sedmice, konačan iznos može biti iznenađujuće visok.
Tu su i tradicionalne obaveze koje mnoge porodice ne žele preskočiti. Posjeta rodbini, svadbe, rođendani, pokloni i druženja sastavni su dio ljetnog povratka u domovinu.
Hoće li dijaspora mijenjati navike?
Pitanje koje se sve češće postavlja jeste hoće li visoke cijene uticati na odluku dijaspore da godišnji odmor provede u BiH.
Stanovnici Istočne Evrope
Za mnoge je odgovor ipak, teško.
Domovina nije samo turistička destinacija. Tu su roditelji, braća, sestre, prijatelji, kuća, selo i uspomene. Zbog toga se povratak u BiH ne može jednostavno porediti s odlaskom u neku drugu zemlju na ljetovanje.
Ipak, moguće je da će se mijenjati način na koji se odmor planira. Umjesto dugog boravka i svakodnevnog trošenja, porodice mogu birati kraći odmor, ranije rezervisati smještaj, više kuhati kod kuće i pažljivije rasporediti novac.
Jer danas više nije dovoljno imati novac za put do BiH.
Treba ga imati i za povratak kući nakon godišnjeg odmora.
(Crna hronika)