Evropska komisija predstavila je nove smjernice kojima želi povećati spremnost građana Evropske unije za vanredne situacije, prirodne katastrofe i druge krizne događaje. Jedna od ključnih preporuka jeste da svako domaćinstvo ima pripremljene osnovne zalihe hrane, vode i neophodnih potrepština za najmanje 72 sata, odnosno prva tri dana nakon izbijanja krize.
Evropa se suočava sa sve češćim i složenijim krizama, zbog čega Evropska komisija intenzivira aktivnosti na jačanju otpornosti i spremnosti stanovništva širom Evropske unije. Cilj novih preporuka jeste osposobiti građane da u prvim, često najkritičnijim satima vanredne situacije mogu zaštititi sebe i svoje porodice, ali i pomoći drugima dok organizovane službe ne uspostave puni kapacitet djelovanja.
Nove smjernice predstavljene su na Evropskom forumu za civilnu zaštitu u Briselu, a predstavila ih je Hadja Lahbib, evropska komesarka za pripravnost i upravljanje krizama.
„Kada nastupe krizne situacije, prvi sati mogu biti presudni. Svaki Evropljanin trebao bi znati šta treba učiniti, kako zaštititi svoju porodicu i kako pomoći drugima. Pripremljenost počinje u našim domovima, školama i zajednicama“, poručila je Lahbib.
Dodala je da je cilj građanima osigurati praktične alate za pripremu, ali i istovremeno ojačati sisteme civilne zaštite na koje se stanovništvo oslanja tokom vanrednih situacija.
Ruksak za hitne slučajeve: Šta bi trebalo sadržavati?
Jedna od najvažnijih preporuka Evropske komisije odnosi se na pripremu takozvanog evakuacijskog ruksaka, odnosno torbe za hitne slučajeve, koja bi trebala biti spremna za brzo napuštanje doma.
Preporuka je da građani imaju dovoljno osnovnih potrepština za samostalno preživljavanje tokom prva 72 sata, dok nadležne službe ne uspostave organizovanu pomoć na terenu.
Prema smjernicama, osnovne zalihe trebale bi uključivati:
- Vodu za piće i higijenu – zalihe za najmanje tri dana. U praksi se najčešće preporučuju dva do tri litra vode po osobi dnevno, uz dodatne količine za kuhanje i osnovnu higijenu.
- Trajnu hranu – konzervirane namirnice, energetske pločice i druge proizvode koji ne zahtijevaju kuhanje ili dodatnu vodu.
- Lične lijekove – posebno terapiju koju osobe redovno koriste, kao i osnovni pribor za prvu pomoć.
- Izvor svjetlosti – baterijsku lampu i rezervne baterije, a po potrebi i šibice.
- Radio-prijemnik – manji radio na baterije ili ručni pogon za praćenje važnih informacija u slučaju prekida internetskih i komunikacijskih mreža.
- Lične dokumente – pasoš, ličnu kartu, zdravstvenu dokumentaciju i druge važne papire, zaštićene u vodootpornoj vrećici.
- Gotovinu – jer u slučaju nestanka električne energije ili prekida rada bankarskih sistema plaćanje karticama možda neće biti moguće.
- Prenosnu bateriju (power bank) – za punjenje mobilnog telefona i drugih elektronskih uređaja.
- Rezervne naočale – za osobe koje ih koriste.
- Višenamjenski alat – poput džepnog alata ili švicarskog noža.
Poseban naglasak stavljen je na pravilno skladištenje vode. Preporučuje se čuvanje u čistim, dobro zatvorenim posudama ili originalnim bocama, a praktično rješenje mogu biti i sklopive posude za vodu koje se mogu ponijeti prilikom evakuacije.
Evropska komisija nije propisala jedinstvenu količinu vode za sve države članice, već je konkretne preporuke prepustila nacionalnim institucijama civilne zaštite.
Dan pripravnosti 23. oktobra: Novi datum za cijelu Evropu
Evropska komisija predložila je i uvođenje Evropskog dana pripravnosti, koji bi se obilježavao svake godine 23. oktobra, počevši od 2027. godine.
Namjera je da ovaj datum postane prilika za podizanje svijesti o važnosti pripreme za krizne situacije, ali i za aktivnije uključivanje građana, lokalnih zajednica i institucija u aktivnosti civilne zaštite.
Dan pripravnosti trebao bi biti posvećen i priznavanju rada nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, organizacija civilne zaštite te zajednica koje doprinose jačanju otpornosti evropskog društva.
Datum 23. oktobar odabran je jer se tada obilježava godišnjica uspostavljanja Mehanizma Evropske unije za civilnu zaštitu, koji je osnovan 23. oktobra 2001. godine.
Ovaj mehanizam ima važnu ulogu u koordinaciji pomoći i odgovoru na velike nesreće, kako unutar Evropske unije tako i izvan njenih granica.
Države moraju biti spremne i na nestanak struje i kibernetičke napade
Osim preporuka namijenjenih građanima, Evropska komisija državama članicama uputila je i smjernice za unapređenje rada nacionalnih sistema civilne zaštite.
Poseban naglasak stavljen je na redovno provođenje stres-testova i izradu planova za osiguravanje kontinuiteta rada institucija u kriznim okolnostima.
Od nacionalnih centara civilne zaštite očekuje se da mogu osigurati neprekidno funkcionisanje i koordinaciju pomoći 24 sata dnevno, čak i u slučaju ozbiljnih poremećaja.
To podrazumijeva pripremljenost za situacije poput velikih nestanaka električne energije, prekida komunikacijskih mreža i kibernetičkih napada koji bi mogli ugroziti funkcionisanje ključnih državnih sistema.
Strategija kao odgovor na sve veće sigurnosne i klimatske prijetnje
Iako nove smjernice Evropske komisije nisu pravno obavezujuće, predstavljaju važan dio šire evropske strategije za jačanje otpornosti na krize.
Strategija se, između ostalog, oslanja na izvještaj bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa, koji je upozorio da Evropa mora razvijati kulturu pripravnosti na svim nivoima društva.
Sve češće prirodne katastrofe povezane s klimatskim promjenama, geopolitičke napetosti, sigurnosne prijetnje i tehnološki rizici pokazuju koliko je važno da građani, institucije i države budu spremni djelovati i prije dolaska organizovane pomoći.
Poruka Evropske komisije je jasna: priprema za vanredne situacije ne počinje tek kada se dogodi katastrofa. Ona počinje unaprijed – u svakom domu, porodici i lokalnoj zajednici.