Političke promjene na lokalnom nivou često predstavljaju odraz dubljih društvenih kretanja, očekivanja građana i potrebe za novim razvojnim pristupima. Upravo takav zaokret dogodio se u Općini Ključ, gdje je nakon dugogodišnje dominacije SDP-a političko povjerenje građana dobila SDA, a funkciju načelnika preuzeo Jasmin Musić.
Ova promjena otvorila je prostor za redefiniranje razvojnih prioriteta, jačanje institucionalne efikasnosti i pokretanje novih projekata usmjerenih ka unapređenju kvaliteta života građana.
U razgovoru s načelnikom Musićem analizirali smo razloge političkog zaokreta, stanje koje je zatečeno u općini, kao i konkretne mjere i strateške ciljeve koji oblikuju novi upravljački pristup.
Poseban fokus stavljen je na infrastrukturne projekte, podršku privredi i mladima, te dugoročne razvojne politike koje bi Ključ trebale pozicionirati kao stabilnu i perspektivnu lokalnu zajednicu.
Politička promjena u Općini Ključ, u kojoj je nakon dužeg perioda dominacije SDP-a vlast preuzela SDA, predstavlja značajan institucionalni i društveni zaokret. Kako iz Vaše perspektive objašnjavate razloge te promjene političkog raspoloženja birača?
– Mislim da je politička promjena u Ključu na posljednjim lokalnim izborima rezultat kontinuiteta djelovanja SDA na području ove općine, i naravno mog decenijskog angažmana u političkom životu Unsko-sanskog kantona, značajno usmjerenog na interese Općine Ključ i njenih građana bez obzira na stranačke odnose.
Svakako, tome su doprinijeli i opći pozitivni trendovi koji prate politiku SDA posljednjih godina u našoj zemlji, ali i stabilni i funkcionalni stranački organi u Ključu.
Koliko Vam je izbor za načelnika značajan, kao rezultat personaliziranog povjerenja građana u Vaš politički i akademski profil?
– Izbor za načelnika smatram najodgovornijim izazovom u dosadašnjem poslu i radu.
Profil ozbiljnog iskustva u politici, institucijama na lokalnom i kantonalnom nivou kombiniran sa obrazovnim referencama svakako olakšava kontakt sa građanima, predstavnicima političkog, društvenog i privrednog života Općinskim vijećem, službama, preduzećima i ustanovama.
Kakvo ste stanje zatekli u Općini Ključ u pogledu budžetske stabilnosti, infrastrukturnih kapaciteta i funkcionalnosti općinske uprave? Koji su bili prvi institucionalni i operativni potezi koje ste poduzeli kako biste stabilizirali sistem i uspostavili temelje za efikasnije upravljanje?
– Prije svega želim naglasiti da poštujem sve kolege načelnike koji su prije mene radili ovaj posao i imam s njima vrlo korektan i mogu slobodno reći saradnički odnos.
Smatram da je svako radio u skladu sa svojim znanjima, iskustvima i u tom pravcu dao svoj maksimum.
Općina nije zadužena, tako da je s te strane postojalo objektivno olakšanje, ali istovremeno je niz stvari postao daleko “skuplji” po budžet, tako da su zatečeni tekući prihodi u budžetu bili nedovoljni za bilo kakve ozbiljnije poduhvate.
Na samom početku uspostavljen je sistem jasne koordinacije, zaduženja, planske pripreme, koordinirane realizacije i izvještavanja o realizaciji poslova u skladu s rokovima.
Naravno, došlo je i do nekih kadrovskih intervencija koje su bile neminovne za realizaciju određenih planova i promjena. U skladu sa propisima, bez bilo kakvih negativnih posljedica po bilo koga pojedinačno ili institucionalno.
Koje ste strateške ciljeve definisali na početku mandata i na koji način su oni strukturirani, da li govorimo o kratkoročnim intervencijama ili dugoročnim razvojnim politikama koje imaju transformativni potencijal za lokalnu zajednicu?
– Ciljevi za mandat su definirani u izbornom programu “Ključ pobjeđuje”. Vrlo su jasni, precizni i mjerljivi i smatram da smo na dobrom putu da ono zbog čega su nas građani birali bude na kraju četverogodišnjeg mandata i realizirano.
Najvažnija stvar koja se do sada desila je buđenje optimizma i jačanje samopouzdanja, što se u Ključu osjeti i bez čega ne bi bilo moguće uopće razgovarati o realizaciji dugoročnih planova.
Koje biste projekte izdvojili kao najvažnije pokazatelje promjene u upravljačkom pristupu i kakav je njihov konkretan efekat na kvalitet života građana?
– Konkretan efekat onoga što se radi na građane je vidljiv kroz nekoliko kilometara nove lokalne putne infrastrukture, nove kilometre vodovoda koji bi ove godine trebao biti u funkciji, brojne i nove kulturne, zabavne i sportske sadržaje, snažnu podršku privredi, poljoprivredi i mladima-izgradnju poslovne zone, nova radna mjesta, novu turističku infrastrukturu, sufinansiranje rješavanja stambenog pitanja, jačanja kapaciteta civilne zaštite, brojna ulaganja u saradnji sa kantonalnim, federalnim i državnim institucijama, digitalizaciju javne uprave kroz projekat E-citizen.
Naravno, to je samo početak i pravi efekti niza poduhvata tek trebaju postati vidljivi i korisni građanima.
U kontekstu budžetske politike, Općina Ključ je za 2026. godinu izdvojila gotovo 132.000 KM kroz grant sredstva. Kako definirate prioritete u raspodjeli ovih sredstava i na koji način osiguravate njihovu transparentnu i razvojno orijentiranu upotrebu?
– Kroz grantove planirane budžetom povećana su za skoro 50 posto izdvajanja za sport u odnosu na raniji period i time se u okviru finansijskog okvira za sport za cilj ima olakšati funkcionisanje našim nogometnim klubovima NK “Ključ” i NK “Bajer” koji se takmiče u Drugoj ligi FBiH Zapad, za što se izdvoji blizu 100.000 KM iz općinskog budžeta, ali zahvaljujući korektnoj saradnji sa Sportskim savezom organizira se i pošteno raspodijeli podrška i ostalim klubovima i sportovima u našem gradu.
Isto tako, kroz grant sredstva povećana su izdvajanja za Crveni križ sa zatečenih 15.000 na 40.000 KM, koliko je planirano ovogodišnjim budžetom. Riječ je o vrijednoj ekipi entuzijasta koja nam je svakodnevno saradnik i na usluzi građanima kojima je pomoć potrebna.
Pomažemo i Merhamet i boračke organizacije kroz grantove i time pokazujemo poštovanje prema onima koji su najzaslužniji za našu slobodu.
Mislim da u odnosu na visinu budžeta, spadamo u sam vrh općina po izdvajanjima za boračke organizacije.
U kojoj mjeri su infrastrukturni projekti, poput planirane sportske dvorane i proširenja kapaciteta vrtića, dio šire strategije demografske stabilizacije i unapređenja društvenih uvjeta života?
– Sportska dvorana je generacijski projekat koji će pored funkcionalnog aspekta, imati i važan psihološki efekat jer bi to bio najveći projektno-graditeljski poduhvat javnog karaktera u našem gradu nakon skoro četiri decenije. Jedina smo sredina u široj regiji koja nema sportsku dvoranu, a sportski zamah, brojni klubovi, potreba za razvojem dvoranskih sportova, kao i organizacija regionalnih i međunarodnih takmičenja pokazuje da je zaslužujemo.
Naravno, postoji niz finansijskih, projektnih, formalno-pravnih i prostorno-planskih prepreka, ali ih jednu po jednu sigurno savladavamo i uvjeren sam uskoro započinjemo gradnju.
Proširenje kapaciteta dječijeg vrtića je potreba koja postoji već neko vrijeme u našem gradu i realizacija tog projekta je u toku zahvaljujući angažmanu Uprave naše predškolske ustanove, ali i podršci resornog ministarstva.
Za nas je veliki uspjeh i ponos što ćemo nakon stavljanja u funkciju novih kapaciteta vrtića biti grad u kojem je lista čekanja za upis djece u vrtić prazna.
Koji su to primarni razvojni prioriteti Općine Ključ u narednom periodu i na koji način planirate osigurati njihovu realizaciju u uslovima ograničenih lokalnih budžeta?
– Razvojni prioriteti su jasni i definirani Strategijom razvoja Općine Ključ.
Smatram da je važno poštovati strateške dokumente i da takav pristup pojednostavljuje pripremu i realizaciju projekata, kao i izvještavanje o postignutim rezultatima.
Nova poslovna i industrijska zona, nova infrastruktura, sistemska podrška turizmu, funkcionalan Općinski organ uprave sa ustanovama i preduzećima usmjerenim na potrebe i interese građana, korektna i dobro pripremljena komunikacija sa višim nivoima vlasti, čuvanje pozitivne političke atmosfere u gradu, budžetska disciplina i odgovornost javnog sektora.
Kako ocjenjujete saradnju s višim nivoima vlasti, posebno s Vladom Unsko-sanskog kantona i federalnim institucijama, i u kojoj mjeri ta saradnja determinira dinamiku realizacije lokalnih projekata
– Iskustva saradnje sa višim nivoima vlasti su dominantno pozitivna u proteklih nešto više od godinu dana.
Naravno, uvijek se želi, traži i očekuje više, pravičnije, konkretnije za izrazito nerazvijena i povratnička mjesta kakav je Ključ, ali je za nas puno veći izazov bio realizirati onu podršku koju dobijemo i namjenski utrošiti sredstva kako bi se moglo aplicirati za nova, nego se boriti za odobravanje nekih vrsta finansijske pomoći.