Tvrđava Kastel
Tvrđava Kastel se nalazi u Banjoj Luci i predstavlјa najstariji istorijski spomenik u ovom gradu. Sagrađena je na lijevoj obali Vrbasa, između današnjeg Gradskog mosta i ušća rijeke Crkvene.
U prošlosti Kastel je bio jako vojničko utvrđenje i štitio je kotlinu Vrbasa od neprijatelјskih naleta, prije svega sa sjevera. Tvrđava je sa svih strana opasana debelim kamenim zidovima, na kojima su podignute puškarnice i osmatračnice.
U njenoj unutrašnjosti, pored lјetne pozornice, igrališta za djecu i nacionalnog restorana danas se nalaze prostorije Zavoda za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog naslјeđa Republike Srpske koji radi od 1976. godine.
Ferhat-pašina džamija
Ferhat-pašina džamija, ili Ferhadija, je najpoznatija džamija u Banjoj Luci.
Izgrađena je 1579. od otkupnine koje je dobio bosanski sandžak-beg Ferhat paša Sokolović za glavu Herberta VIII Turjaškog (nem. Herbert VIII Auersperg) u klasičnom osmanskom stilu i predstavlјa jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja na ovim prostorima u 16. vijeku. Nјen arhitekta je nepoznat, ali je poznato da je bio učenik osmanskog arhitekte Mimara Sinana.
U kompleksu Ferhadije su se takođe nalazila i 3 turbeta: Ferhat-paše, njegove unuke Safikadune i njegovih barjaktara, želјezna i kamena ograda sa česmom na ćošku, šadrvan i staro mezarje u bašti. Kasnije je kompleks dopunjen sa sahat-kulom izgrađenom nedaleko od Ferhadije. Džamija je bila 18m široka, 14m dugačka, a vrh kupole je bio 18m visok. Munara je bila 43m visoka.
Katedrala sv. Bonaventure
Katedrala svetog Bonaventure je katedralna crkva Banjalučke biskupije te jedna od četiri katoličke katedrale u Bosni i Hercegovini uz one u Sarajevu (Presvetoga Srca Isusova), Mostaru (Marije Majke Crkve) i Trebinju (Rođenja Blažene Djevice Marije ili Male Gospe). Na mjestu stare katedrale 1973. je izgrađena današnja katedrala. Gradnja zvonika je dovršena 1990. Konačno je dovršena i temeljno obnovljena 2001. godine zbog oštećenja pretrpljenih tokom rata, te otvorena na proslavi 120. godišnjice od osnivanja biskupije. Nova katedrala je građena 1972-1973. u savremenom stilu u obliku šatora, što podsjeća na starozavjetni šator kao mjesto molitve i žrtve bogu, kao i na stradanja ovdašnjih vjernika koji su nakon potresa još dugo stanovali pod šatorima.
Gospodska ulica (ulica Veselina Masleše)
Gospodska ulica je najpoznatije banjalučko šetalište koje nosi dva imena, jedno je ulica Veselina Masleše, a drugo je opšte poznato ime prihvaćeno u narodu – “Gospodska ulica”.
Poznati banjalučki trgovac Toma Radulović, bio je prvi koji je dobio dozvolu da u gradu otvori trgovinu, izgradio je jednospratncicu 1855. pod nazivom Albanija. Dosadivši da mu u radnju ulaze seljaci i slabo šta pazare, on je na zgradu samoinicijativno, istakao rukom napisan naziv „Gospodska ulica“.
Danas se u ovim objektima duž Gospodske ulice nalaze mnoge trgovačke radnje koje nude robu domaćih i svjetskih proizvođača.