Rast cijena osnovnih životnih potreba nastavlja opterećivati kućne budžete građana Federacije Bosne i Hercegovine. Dok inflacija raste, a poskupljenja zahvataju gotovo sve sektore, ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da nove vlasti moraju zaustaviti rast troškova života i raditi na poboljšanju životnog standarda.
Prema dostupnim podacima, godišnja inflacija u Federaciji BiH u septembru 2026. godine iznosila je 5,7 posto, dok su projekcije Centralne banke Bosne i Hercegovine za oktobar ukazivale na zadržavanje inflacije na istom nivou. Nakon što je u junu inflacija iznosila 3,7 posto, nastavljen je trend rasta cijena, što dodatno otežava finansijsku situaciju brojnih domaćinstava.
Prosječan rast potrošačkih cijena u periodu od januara do septembra 2026. godine iznosio je 4,6 posto u odnosu na isti period prošle godine. Takvi pokazatelji potvrđuju da pritisak na životni standard ne jenjava, posebno za građane čija primanja ne prate tempo poskupljenja.
Prijevoz i energenti među najvećim generatorima poskupljenja
Septembar je donio nova poskupljenja u gotovo svim kategorijama potrošnje. Najveći mjesečni rast cijena zabilježen je u sektoru prijevoza, gdje su cijene porasle za 3,8 posto. Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostali energenti poskupjeli su za 3,2 posto, dok je u odjeljku obrazovanja zabilježen rast od 2,9 posto.
Poskupljenja su evidentirana i u drugim segmentima svakodnevnog života. Ostala dobra i usluge skuplji su za jedan posto, hrana i bezalkoholna pića za 0,6 posto, a zdravstvo za 0,3 posto. Namještaj, kućanski uređaji, rekreacija i kultura zabilježili su rast cijena od po 0,2 posto, dok su odjeća, obuća, hoteli i restorani poskupjeli za po 0,1 posto.
Jedini odjeljak u kojem je zabilježen pad cijena bile su komunikacije, i to za 0,1 posto. Cijene alkohola i duhanskih proizvoda ostale su nepromijenjene.
Iako pojedinačni mjesečni pomaci mogu djelovati skromno, njihov zbirni utjecaj na kućne budžete postaje sve izraženiji. Posebno zabrinjava rast cijena prijevoza i energenata, koji direktno utiču na svakodnevne troškove građana, ali i na cijene brojnih drugih proizvoda i usluga.
Gavran: Očekuje se nastavak pritiska na cijene
Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da je bilo očekivano da Centralna banka BiH poveća ranije procjene inflacije, imajući u vidu kontinuirani rast cijena i najave novih poskupljenja.
„Da, očito je da slijedi i rast cijena plina. Cijene goriva su nestabilne, a i cijena električne energije vjerovatno će rasti barem u Republici Srpskoj, ako ne i u cijeloj BiH“, upozorava Gavran.
Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja činjenica da rast troškova života nije moguće sagledati samo kroz statističke pokazatelje o prosječnim plaćama. Iako prosječna primanja mogu bilježiti rast, to ne znači da većina zaposlenih osjeća poboljšanje vlastitog životnog standarda.
Veliki broj radnika prima plaće niže od statističkog prosjeka, zbog čega su upravo ta domaćinstva posebno izložena poskupljenjima hrane, stanovanja, prijevoza i energenata. Kada cijene rastu brže od raspoloživih prihoda, kupovna moć građana slabi, a sve veći dio mjesečnih primanja odlazi na podmirivanje osnovnih potreba.
Nove vlasti pred ozbiljnim ekonomskim izazovima
Gavran smatra da aktuelna kretanja predstavljaju jasnu poruku budućim vladama da među ključne prioritete moraju uvrstiti zaustavljanje rasta troškova života i poboljšanje životnog standarda stanovništva.
„Sve je ovo jasna poruka novim vladama da im prioritet mora biti zaustavljanje rasta troškova života, a idealno bi bilo i njihovo smanjenje, uz poboljšanje životnog standarda“, naglašava Gavran.
Dodaje da nove vlasti imaju priliku ostvariti bolje rezultate od prethodnih, ali da ih očekuje težak zadatak zbog nepovoljnijih ekonomskih okolnosti i povećanog javnog duga.
„S obzirom na to da odlazeće vlade nisu uradile mnogo, nije ih teško nadmašiti. Međutim, to ne znači da će biti jednostavno, jer je dug sada znatno veći, a okolnosti su nepovoljnije nego na početku mandata odlazećih vlada“, zaključuje Gavran.
Životni standard ostaje ključno pitanje
Kontinuirani rast cijena i najave novih poskupljenja ponovo stavljaju u fokus pitanje koliko su primanja građana dovoljna za podmirivanje osnovnih životnih potreba. Dok statistički pokazatelji bilježe kretanje prosječnih plaća i inflacije, stvarno stanje u domaćinstvima najviše se osjeti prilikom svakodnevne kupovine hrane, plaćanja računa i troškova prijevoza.
Za buduće vlasti u Federaciji BiH jedan od najvećih izazova bit će pronalaženje mjera koje će ublažiti pritisak na građane, a istovremeno omogućiti stabilnije ekonomske prilike. U suprotnom, nastavak rasta cijena mogao bi dodatno smanjiti kupovnu moć stanovništva i produbiti nezadovoljstvo zbog sve težeg podmirivanja osnovnih životnih troškova.