Broj priznatih stručnih kvalifikacija stečenih u Bosni i Hercegovini u Njemačkoj tokom 2025. godine smanjen je za oko 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno je Njemačka zabilježila rast ukupnog broja priznatih inostranih kvalifikacija, što ukazuje na promjene u strukturi zemalja iz kojih dolaze radnici sa stručnim obrazovanjem.
Prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), tokom 2025. godine pozitivno je riješeno oko 2.800 postupaka priznavanja kvalifikacija stečenih u BiH. Godinu ranije taj broj iznosio je približno 4.000, što predstavlja smanjenje od oko 1.200 postupaka, odnosno 30 posto.
Pad je zabilježen i kada je riječ o broju podnesenih zahtjeva. U 2024. godini evidentirano ih je oko 4.500, dok je tokom 2025. godine njihov broj pao na približno 3.200. Riječ je o smanjenju od gotovo 29 posto.
BiH izgubila dio ranije pozicije
Bosna i Hercegovina godinama je bila među vodećim državama prema broju priznatih stručnih kvalifikacija u Njemačkoj. U periodu od 2016. do 2023. godine redovno se nalazila na prvom ili drugom mjestu, a na kvalifikacije stečene u BiH odnosilo se između šest i devet posto svih pozitivno riješenih postupaka.
Međutim, taj udio je tokom 2025. godine pao na svega tri posto.
Trend smanjenja vidljiv je i kroz podatke za posljednje tri godine. Njemačke institucije su 2023. godine pozitivno riješile oko 4.500 postupaka koji su se odnosili na kvalifikacije iz BiH. U 2024. godini taj broj smanjen je na približno 4.000, a u 2025. na 2.800.
Podaci pokazuju da se broj pozitivnih odluka smanjuje drugu godinu zaredom. Ipak, sama statistika ne objašnjava razloge tog pada, pa se bez dodatnih analiza ne može zaključiti da li je riječ o manjem interesu za odlazak u Njemačku, promjenama u strukturi podnosilaca zahtjeva ili drugim faktorima.
Njemačka priznala više od 86.000 stranih kvalifikacija
Dok je broj priznatih kvalifikacija iz BiH opadao, ukupan broj pozitivno riješenih postupaka za stručne kvalifikacije stečene u inostranstvu u Njemačkoj nastavio je rasti.
Prema podacima Destatisa, tokom 2025. godine pozitivno je riješeno oko 86.600 postupaka priznavanja stranih stručnih kvalifikacija. To je gotovo deset posto više nego 2024. godine, kada je evidentirano približno 79.100 pozitivnih odluka.
Među državama porijekla kvalifikacija prednjačila je Turska, sa oko 9.800 pozitivno riješenih postupaka. Slijedi Ukrajina sa približno 8.300, dok je iz Sirije zabilježeno oko 6.100 priznatih kvalifikacija.
Indija i Tunis također su se našli među vodećim državama, sa približno 5.400 pozitivno riješenih postupaka po zemlji.
Najizraženiji rast među pet vodećih država zabilježila je Sirija. Broj priznatih kvalifikacija stečenih u toj zemlji povećan je za 42 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Zdravstveni radnici i dalje prednjače
Podaci o priznavanju kvalifikacija pokazuju da su zdravstvena zanimanja i dalje među najzastupljenijima u njemačkom sistemu priznavanja stručnog obrazovanja.
Tokom 2025. godine pozitivno je riješeno oko 32.000 postupaka koji su se odnosili na medicinske sestre i tehničare, odnosno stručnjake zdravstvene njege. Na drugom mjestu nalaze se ljekari, sa približno 13.900 priznatih kvalifikacija, dok su inženjeri zauzeli treće mjesto sa oko 4.600 postupaka.
Ove tri profesionalne grupe zajedno čine približno 58 posto svih pozitivno riješenih postupaka priznavanja stranih stručnih kvalifikacija u Njemačkoj.
Takva struktura ukazuje na značaj zdravstvenih i tehničkih zanimanja u procesu priznavanja stranih kvalifikacija. Za radnike iz BiH koji planiraju zapošljavanje u Njemačkoj, priznavanje stručne spreme i dalje može biti važan korak, posebno u profesijama za koje se zahtijevaju formalne kvalifikacije i ispunjavanje propisanih uslova.
Šta stoji iza pada broja priznatih kvalifikacija iz BiH?
Podaci objavljeni 19. augusta 2026. godine pokazuju jasnu razliku između kretanja kvalifikacija iz BiH i ukupnog trenda u Njemačkoj. Dok ukupan broj pozitivnih odluka raste, broj postupaka koji se odnose na kvalifikacije stečene u BiH opada.
Ipak, važno je razlikovati broj podnesenih zahtjeva od broja pozitivno riješenih postupaka. Manji broj zahtjeva može ukazivati na smanjen obim prijava, dok broj pozitivnih odluka zavisi i od dinamike obrade predmeta te ishoda samih postupaka.
Zbog toga ovi podaci sami po sebi ne znače da Njemačka ima manju potrebu za radnicima iz BiH, niti da su njihove kvalifikacije manje tražene. Za takve zaključke potrebni su dodatni podaci o zapošljavanju, migracijama i razlozima zbog kojih se kandidati prijavljuju ili odustaju od postupka priznavanja.
Ono što statistika jasno potvrđuje jeste da je položaj BiH među zemljama porijekla priznatih stručnih kvalifikacija oslabio, dok Njemačka istovremeno bilježi rast ukupnog broja priznavanja. Ostaje otvoreno pitanje hoće li se ovaj trend nastaviti i u narednom periodu.