Vlada Unsko-sanskog kantona otvorila je pitanje troškova u zdravstvenom sistemu. U fokusu su broj nemedicinskih radnika, dugotrajna bolovanja i potrošnja lijekova, dok se pripremaju novi standardi i normativi koji bi se trebali primjenjivati od 1. januara 2027. godine.
Finansijska održivost zdravstvenog sistema Unsko-sanskog kantona ponovo je u fokusu, a među pitanjima koja zahtijevaju detaljniju analizu izdvajaju se kadrovska struktura zdravstvenih ustanova, troškovi dugotrajnih bolovanja i izdaci za lijekove s esencijalne liste.
O ovim temama razgovaralo se na radionicama posvećenim novim standardima i normativima u zdravstvenoj zaštiti, čija se primjena očekuje od početka 2027. godine. Kako je izjavio sekretar Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike USK Samir Sedić, cilj je utvrditi gdje postoji prostor za racionalnije upravljanje sredstvima i bolju organizaciju rada.
Posebnu pažnju privlači broj nemedicinskih radnika
Jedno od pitanja koje bi moglo izazvati najviše rasprava jeste broj zaposlenih koji ne obavljaju neposredne zdravstvene poslove u pojedinim ustanovama.
Sedić je ukazao na trend zapošljavanja nemedicinskog kadra u zdravstvenim ustanovama širom Federacije BiH, navodeći i primjer ustanove koja ima 170 zaposlenih, od kojih je 60 nemedicinskih radnika.
Prema njegovim riječima, potrebno je detaljnije analizirati opravdanost svakog radnog mjesta, njegove zadatke i rezultate koji se od zaposlenog očekuju.
To podrazumijeva i preispitivanje pravilnika o sistematizaciji, odnosno jasnije obrazlaganje potreba za određenim pozicijama.
Ipak, važno je naglasiti da za sada nije donesena odluka o smanjenju broja zaposlenih niti o ukidanju pojedinih radnih mjesta. Najavljene analize trebale bi pokazati kakva je stvarna potreba za određenim poslovima i postoji li prostor za drugačiju organizaciju rada.
Dugotrajna bolovanja povećavaju troškove
Drugi segment koji će biti predmet detaljnijeg razmatranja odnosi se na dugotrajna bolovanja i izdvajanja koja po tom osnovu opterećuju zdravstveni sistem.
Sedić je naveo da je tokom razgovora ukazano na slučajeve pacijenata koji u toku jedne godine imaju četiri ili pet različitih dijagnoza, uz dugotrajno odsustvo s posla.
Zbog finansijskih izdataka koji prate ovakve slučajeve, Ministarstvo je već pokrenulo određene aktivnosti u saradnji sa Zavodom zdravstvenog osiguranja USK.
Među mogućim rješenjima razmatraju se dodatna kontrola bolovanja i izrada stručnih uputstava po uzoru na praksu u drugim kantonima.
Međutim, konkretne mjere još nisu utvrđene. Nije donesena ni odluka o uvođenju novih kontrola, a najavljene aktivnosti trebale bi prethodno omogućiti jasniji uvid u postojeće stanje.
Hoće li se mijenjati način propisivanja lijekova?
Potrošnja lijekova s esencijalne liste također će biti obuhvaćena analizama koje pripremaju Ministarstvo i Zavod zdravstvenog osiguranja.
Cilj je ispitati mogućnosti racionalnijeg upravljanja izdacima, ali bez zanemarivanja potreba pacijenata i dostupnosti propisane terapije.
Za sada nije poznato hoće li se ići prema dodatnim kontrolama, stručnim smjernicama ili drugim rješenjima. Odluke će zavisiti od rezultata analiza i procjene nadležnih institucija.
Nove kvalifikacije za medicinske sestre i tehničare
Na radionicama je razmatran i položaj medicinskih sestara i tehničara, posebno u kontekstu evropskih smjernica i mogućeg usklađivanja domaćih propisa.
Prema riječima Sedića, u narednom periodu očekuju se promjene u pogledu stručnih kvalifikacija potrebnih za korištenje profesionalnog naziva medicinske sestre.
Istovremeno bi trebalo predvidjeti odgovarajuća rješenja za zaposlene koji su pred penzionisanjem, dok bi ostali imali mogućnost dodatnog obrazovanja.
Konačna rješenja zavisit će od zakonske procedure i usklađivanja propisa.
Novi standardi od 1. januara 2027. godine
Najavljene analize dio su priprema za primjenu novih standarda i normativa u zdravstvenoj zaštiti, koja se očekuje od 1. januara 2027. godine.
Rasprava o troškovima posebno je značajna u kontekstu finansijskih potreba Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću i šireg pitanja raspoloživih sredstava u zdravstvenom sistemu USK.
Pred nadležnim institucijama sada je zadatak da utvrde gdje postoji prostor za efikasnije korištenje novca, bolju organizaciju rada i preciznije planiranje kadrova.
Za sada nema konkretnih odluka o otpuštanju radnika, novim kontrolama bolovanja ili promjenama u režimu potrošnje lijekova. Naredni koraci zavisit će od rezultata analiza i odluka nadležnih institucija.
Ostaje da se vidi hoće li najavljene aktivnosti dovesti do značajnijih promjena u funkcionisanju zdravstvenih ustanova i hoće li se racionalnijim upravljanjem troškovima osigurati više prostora za ono što je najvažnije – kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu građana Unsko-sanskog kantona.