Povratak u Bosnu i Hercegovinu nakon godina provedenih u inostranstvu za mnoge porodice predstavlja važnu životnu odluku. Vlastita kuća i ušteđevina mogu olakšati novi početak, ali bez sigurnih prihoda i dobre finansijske pripreme povratak može donijeti i brojne izazove.

Sve više građana koji žive i rade u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji razmišlja o povratku u domovinu. Blizina porodice, poznato okruženje i želja za mirnijim životom neki su od razloga zbog kojih se odlučuju na ovaj korak. Ipak, prije konačne odluke potrebno je odgovoriti na jedno od najvažnijih pitanja: koliko novca treba imati za život u Bosni i Hercegovini dok se ne osiguraju stabilni prihodi?

Troškovi života predstavljaju najveći izazov

Iako mnogi povratnici u BiH imaju vlastitu kuću ili stan, to ne znači da će njihovi mjesečni troškovi biti zanemarivi. Hrana, električna energija, grijanje, voda, gorivo, zdravstvene potrebe i školovanje djece predstavljaju značajan dio porodičnog budžeta.

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine navedenim za septembar 2026. godine, sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu iznosila je 3.565,70 KM.

Istovremeno, prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za august 2026. godine iznosila je 1.708 KM, prema podacima navedenim u istom izvještaju.

Ovakav odnos prihoda i troškova pokazuje s kakvim se finansijskim izazovima mogu suočiti porodice koje se nakon godina rada u inostranstvu vrate u BiH. Važno je, međutim, imati na umu da sindikalna potrošačka korpa predstavlja procjenu troškova, a ne iznos koji svako domaćinstvo nužno troši svakog mjeseca.

Kolika bi trebala biti finansijska rezerva?

Jedan od najvažnijih koraka prije povratka jeste planiranje novca za period u kojem porodica možda neće imati redovne prihode.

Ako se kao okvir za procjenu uzme mjesečni iznos od 3.565,70 KM, potrebna rezerva izgledala bi ovako:

• Za tri mjeseca: približno 10.700 KM.
• Za šest mjeseci: približno 21.400 KM.
• Za 12 mjeseci: približno 42.800 KM.

Ovi iznosi predstavljaju ilustrativni proračun zasnovan na sindikalnoj potrošačkoj korpi, a ne univerzalno pravilo za sve povratnike. Stvarne potrebe mogu biti znatno niže ili više, zavisno od porodičnih okolnosti.

Osoba koja ima vlastitu nekretninu, nema kredite i već je pronašla posao može se vratiti s manjom ušteđevinom. S druge strane, porodica s dvoje djece koja nema riješeno stambeno pitanje i još traži zaposlenje trebala bi planirati znatno veću finansijsku rezervu.

Povratak bez zaposlenja nosi najveći rizik

Jedan od najvećih izazova za povratnike jeste pronalazak odgovarajućeg posla. Iako pojedinci u inostranstvu imaju dugogodišnje radno iskustvo, to ne znači da će odmah nakon povratka pronaći zaposlenje s primanjima koja odgovaraju njihovim očekivanjima.

Zbog toga je preporučljivo, kada god je moguće, posao dogovoriti prije preseljenja ili barem unaprijed istražiti mogućnosti zapošljavanja u mjestu u koje se porodica vraća.

Posebno je važno napraviti realan proračun mjesečnih prihoda i rashoda. Plata od 1.500 ili 2.000 KM može biti dovoljna za osobu koja živi u vlastitom domu i nema veće finansijske obaveze, ali ista primanja mogu predstavljati ozbiljan izazov za porodicu koja plaća stanarinu, otplaćuje kredit i izdržava djecu.

Troškovi preseljenja ne smiju se zanemariti

Pored novca potrebnog za svakodnevni život, povratnici trebaju planirati i troškove samog preseljenja.

Prijevoz namještaja i ličnih stvari iz Njemačke, Austrije ili Slovenije može zahtijevati značajna sredstva. Dodatni izdaci mogu nastati zbog renoviranja kuće, kupovine namještaja, popravke vozila, pribavljanja dokumenata i rješavanja administrativnih obaveza.

Posebnu pažnju treba posvetiti finansijskim obavezama koje ostaju u inostranstvu. Krediti, leasing, ugovori o najmu i druge ugovorne obaveze ne prestaju automatski preseljenjem u BiH.

Zbog toga je prije odlaska važno provjeriti sve preostale dugove i ugovore kako bi se izbjegla situacija u kojoj porodica istovremeno podmiruje troškove života u domovini i obaveze u zemlji iz koje se vratila.

Zdravstveno osiguranje i prava nakon povratka

Još jedno važno pitanje jeste zdravstveno osiguranje. Povratnici ne bi trebali pretpostaviti da će nakon dolaska u BiH automatski imati pravo na zdravstvenu zaštitu samo zato što su ranije bili osigurani u Njemačkoj, Austriji ili Sloveniji.

Mogućnost ostvarivanja prava zavisi od ličnog statusa, zaposlenja, penzije i primjenjivih međunarodnih sporazuma.

Zbog toga je preporučljivo prije preseljenja kontaktirati nadležni zavod zdravstvenog osiguranja u BiH i provjeriti potrebnu dokumentaciju i postupak prijave. Pravovremeno informisanje može pomoći da se izbjegnu neplanirani troškovi liječenja u periodu nakon povratka.

Porodice s djecom imaju dodatne izdatke

Povratak u domovinu posebno je zahtjevan za porodice s djecom koja su veći dio života provela u inostranstvu.

Promjena škole, nabavka udžbenika, prijevoz, vannastavne aktivnosti i prilagođavanje novom obrazovnom sistemu mogu povećati početne troškove. U pojedinim slučajevima potrebno je planirati i dodatnu podršku djeci tokom prilagođavanja.

Zbog toga je važno unaprijed istražiti uslove upisa u školu, potrebnu dokumentaciju i moguće troškove u mjestu u koje se porodica vraća.

Pokretanje vlastitog posla zahtijeva poseban kapital

Dio povratnika vidi povratak kao priliku za pokretanje vlastitog biznisa. Otvaranje obrta, trgovine ili manje firme može predstavljati dugoročnu poslovnu mogućnost, ali zahtijeva pažljivo planiranje.

Troškovi registracije, opreme, zakupa poslovnog prostora, nabavke robe i drugih početnih ulaganja mogu brzo potrošiti raspoloživu ušteđevinu.

Zbog toga novac namijenjen pokretanju posla ne bi trebalo poistovjećivati s rezervom potrebnom za život porodice. Ako je moguće, sredstva za poslovanje i sredstva za svakodnevne troškove trebala bi biti odvojena.

U suprotnom, poslovni neuspjeh ili sporiji početak rada mogu ugroziti finansijsku sigurnost cijelog domaćinstva.

Zašto 20.000 KM nije jednako siguran početak za svakoga?

Ušteđevina od 20.000 KM može predstavljati značajnu pomoć pri povratku, ali njena stvarna vrijednost zavisi od okolnosti u kojima porodica započinje novi život.

Za osobu koja ima vlastitu kuću, osigurano zaposlenje i nema dugovanja, taj iznos može biti dovoljan za pokrivanje početnih troškova i nepredviđenih izdataka.

Međutim, za porodicu koja tek treba pronaći stan, kupiti osnovni namještaj i osigurati posao, ista suma može se brzo potrošiti.

Ako porodica tokom šest mjeseci nema nikakve prihode, a njeni mjesečni troškovi približavaju se iznosu sindikalne potrošačke korpe, 20.000 KM ne bi bilo dovoljno da pokrije sve troškove za taj period, čak i prije uračunavanja preseljenja i drugih jednokratnih izdataka.

Zbog toga ne postoji jedinstven iznos koji garantuje uspješan povratak. Mnogo je važnije napraviti plan zasnovan na stvarnim potrebama domaćinstva i prihodima koji se realno mogu očekivati.

Povratak treba planirati tokom cijele godine, a ne samo tokom odmora

Jedna od čestih grešaka jeste procjenjivanje troškova života na osnovu nekoliko sedmica provedenih u BiH tokom godišnjeg odmora.

Tokom takvih posjeta mnogi povratnici borave kod roditelja ili drugih članova porodice, ne plaćaju stanarinu i nemaju svakodnevne obaveze koje prate život tokom cijele godine.

Nakon trajnog povratka situacija se mijenja. Potrebno je redovno plaćati račune, nabavljati hranu, održavati automobil, pokrivati zdravstvene i obrazovne troškove te osigurati sredstva za nepredviđene situacije.

Zato bi prije konačne odluke trebalo izračunati očekivane mjesečne troškove, procijeniti moguće prihode i odrediti koliko dugo porodica može izdržati bez zaposlenja.

Finansijska sigurnost važnija je od samog iznosa ušteđevine

Povratak iz Njemačke, Austrije ili Slovenije u Bosnu i Hercegovinu može biti uspješan korak za porodice koje imaju riješeno stambeno pitanje, realna očekivanja i dobro pripremljen finansijski plan.

Vlastita nekretnina, redovni prihodi i odsustvo dugovanja mogu značajno olakšati početak. Nasuprot tome, povratak bez zaposlenja, s velikim finansijskim obavezama i bez dovoljne rezerve može stvoriti pritisak već u prvim mjesecima.

Zato je prije preseljenja važno sagledati cjelokupnu finansijsku sliku, a ne samo iznos novca na bankovnom računu.

Za neke će najveća prednost povratka biti blizina porodice i život u vlastitom domu. Za druge će najveći izazov biti pronalazak zaposlenja koje može osigurati prihode dovoljne za održavanje željenog životnog standarda.

Najsigurniji povratak nije nužno onaj s najvećom ušteđevinom, već onaj u kojem porodica unaprijed zna koliko joj novca treba, od čega će živjeti i koliko dugo može izdržati bez redovnih prihoda.